ŽENE  I  IZBORI

 Sadržaj javnog diskursa i zastupljenost žena u medijskoj prezentaciji
 političke scene Republike Hrvatske

Istraživanja

Home page

UVOD

Demokracija, izborne jedinice, izborni zakon, izborni stožeri, političke stranke, kandidacijske liste, pred-izborne kampanje, zastupnička mjesta, izborna procedura, ... pojmovi su koji ovih dana zaokupljaju pozornost. Pred-izborno je vrijeme!

Činjenica da hrvatskom političkom scenom dominira muški dio populacije ne može osporiti drugu očitost: većinski su dio elektorata žene - 51,5%.

No, bez obzira što imamo većinu biračkih glasova izrazito smo pod-zastupljene u političkim tijelima svih razina (samo 8% zastupnica u Saboru (!), 4% vijećnica u Županijskom domu, 18% vijećnica Skupštine grada Zagreba…). To nužno utječe na sva područja našeg osobnog, a jednako tako i cjelokupnog društvenog života.

Premda može zvučati neprihvatljivo, mi žene snosimo dio odgovornosti za ovakvu situaciju. Počinjena se pogreška zove pasivnost. Za napuštanje pripisane nam uloge potrebna je hrabrost i odlučnost. Za očekivati je da nas politička arena i njezin establishment neće dočekati "raširenih ruku". Da, nastojat će nas odbiti; da, nastojat će nas ismijati; da, nastojat će u nama potaknuti osjećaj da nismo dovoljno dobre. Stoga budimo spremne. "Predugo smo prihvaćale spolnu diskriminaciju u društvu"  (Žene to mogu; 1999: 6; Zagreb: Ženska grupa TOD). 

POLITIKA I SADAŠNJOST

Opasne veze "politike u Hrvata" i privatnog života hrvatskog stanovništva

Politička se zbilja - a time i zastupljenost žena u političkim tijelima - razlikuje od države do države, a u velikoj mjeri ovisi o socio-kulturnom i ekonomskom kontekstu iste.

Republika Hrvatska zahvaćena je procesom post-komunističke tranzicije, a kakvi su učinci dosadašnjeg tijeka najbolje pokazuje naša svakodnevnica: nezaposlenost, sve niži životni standard, smanjena socijalna sigurnost, neučinkovit zdravstveni sustav, degradirano školstvo, porast nasilja i kriminala, nepravda … (ima li kraja nabrajanju?).

U Hrvatskoj se problemi političkog prostora ne iscrpljuju izrazitom pod-zastupljenošću žena, već uključuju i sveopće nezadovoljstvo političkom praksom. Rezultati istraživanja zagrebačkog Ekonomskog instituta pokazuju kako stanovništvo Hrvatske vidi i doživljava domaću političku scenu (tj. one koji bi trebali zastupati naše interese). Tako se "80% ispitanih izjasnilo da nema utjecaja na donošenje političkih odluka koje ih se tiču, kao što se, također, osjećaju bespomoćni pred usvojenim nepravednim ili lošim zakonima". I dalje: " natpolovična većina ispitanika drži kako se državom rukovodi u korist individualnih, a ne zajedničkih interesa". 

Stanje je to kakvo nije moguće tolerirati!

Svrha je i uloga politike prepoznavanje, izražavanje i zastupanje interesa biračkog tijela. Podučavanje birača o tome što bi njihovi interesi trebali biti i/ili zadovoljavanje osobnih težnji delegiranih zastupnica/zastupnika u potpunosti je neprihvatljivo.

Takvu "političku" praksu možemo odbaciti, a vizuru politike promijeniti jedino ako se odlučimo pokrenuti.

POLITIKA I ŽENE

Ima li" ženska politika" smisla? Kakve su mogućnosti za spolno-ravnopravnu politiku?

Između brojnih razloga zbog kojih je važno u politici imati jednak broj žena i muškaraca izdvajamo:

1. društvo je demokratsko samo ukoliko obadva spola sudjeluju u procesu donošenja odluka
2. žene i muškarci imaju različita iskustva iz prošlosti koja utječu na njihove stavove, izbore i djelovanja
3. dobre i loše osobine ravnopravno su raspodijeljene između oba spola

Budući da se bliži pred-izborna kampanja (neformalno je već u punom zamahu!), Ženska infoteka je provela pilot istraživanje kojim želimo senzibilizirati stanovništvo, političke stranke, njihove kandidatkinje i kandidate na problem (ne)vidljivosti žena u političkom i medijskom prostoru. Želimo potaknuti žene da izađu na birališta i da svoje povjerenje i dragocjene političke glasove pažljivo usmjere. Našu podršku zaslužuju stranke koje oblikuju mehanizme za lakše uključivanje žena u politiku te promiču ravnopravnost spolova na svim područjima života.

 Utjecaj medija i mogućnosti  manipulacije

Oblikovanje se društvenog svijeta (onoga što taj svijet jest) odvija u javnosti, a važnu ulogu pri tom imaju mediji. Mediji pobuđuju interes, fiksiraju stavove i  informiraju ljude (elektorat). U hrvatskom je društvu taj utjecaj još izraženiji budući da ne možemo birati  između programa nekoliko televizijskih kuća te smo izloženi istoj ponavljajućoj propagandi. S druge strane, mediji su ti koji mogu ograničiti i/ili oblikovati percepciju publike, tj. dolaze u položaj da odrede kontekst u kojem će se neke informacije i događaji razumjeti.

Medijski je utjecaj na stvaranje određene društvene klime ili političkog usmjerenja nesporan. Teme koje establishmentu nisu poželjne uopće se i ne pojavljuju na dnevnom redu medija, a time niti u javnoj raspravi. Tako mediji ne samo da određuju što trebamo misliti, nego i što ne trebamo misliti. Ako se dakle u našim medijima nasilje nad ženama uopće ne spominje to znači da te teme nema niti u javnoj raspravi.

Drugi se aspekt utjecaja medija izražava u održavanju spolnih stereotipa koje poglavito televizija - zbog mogućnosti dvostrukog djelovanja (audio-vizualnog) - prezentira gledateljima. Funkcija je spolnog stereotipiziranja održavanje tradicionalnih muško-ženskih uloga. U tom je smislu dovoljno reći da se u hrvatskim medijima žene pre često spominju u kontekstu reprodukcije te da se obitelj naglašava kao "njihovo primarno mjesto". "Prava" je Hrvatica, prema nekima, ostvarila smisao postojanja samo ukoliko je majka (po mogućnosti četvero djece), a njezino se zapošljavanje izvan doma ne smatra jednako važnim kao muškarčevo, niti se njezino sudjelovanje u političkom odlučivanju smatra značajnim. No umjesto malodušnosti, koju bi navedeno moglo izazvati, zauzmimo se za poboljšanje položaja žena u hrvatskom društvu.

ISTRAŽIVANJE

Polazne pretpostavke i rezultati (i čuđenje koje je pokretač ljudskog razvoja)

Pripremajući istraživanje krenule smo od pretpostavke da televizija i tiskovine, osobito kada je riječ o zastupljenosti žena u politici,  dobro prezentiraju stvarno stanje.

Pokušajte zamisliti da ste nakon dugog izbivanja doputovali u Republiku Hrvatsku i da gledanjem televizijskih informativnih emisija i čitanjem političkih rubrika dnevnog i tjednog tiska želite prikupiti informacije o političkoj sceni zemlje. Kakvu biste informaciju dobili? Što biste zaključili o društveno-političkom životu stanovnika te zemlje?

Potaknuta ovakvim razmišljanjem, Ženska infoteka provela je pilot-istraživanje koje je obuhvatilo analizu prezentiranih sadržaja tijekom jednog običnog, sasvim slučajno odabranog dana. Uzorkom su obuhvaćene najgledanije informativne tv-emisije te najčitanije tjedne i dnevne tiskovine. Cilj nam je bio ispitati zastupljenost žena u medijima i teme  uz koje su povezane. Uzorak sadrži 419 priloga (tj. samostalnih tematskih cjelina) iz informativno-političkih tv-emisija: Hrvatska danas, Dnevnik III i Motrišta; te informativno-političkih članaka tjednika: Globus i Nacional; i dnevnog tiska: Jutarnji list, Večernji list, Novi list, a istraživanje je provedeno 1. listopada 1999.

Brojke (nekima mrske) govore - žene (...... .....?) biraju!

Evo rezultata:

Prikaz 1: Ukupna zastupljenost žena i muškaraca u analiziranim medijima

Dakle, prvog su listopada 1999. u  navedenim medijima izravno govorile, o njima se pričalo, bile su spomenute ili su citirane ukupno 963 osobe.  Od toga samo 134 žene!

Uočavamo da je ženama i njihovim političkim aktivnostima posvećen neznatan dio medijskog prostora. To upućuje na ogroman nesrazmjer medijske zastupljenosti žena spram njihovog udjela u populaciji Hrvatske.

Usporedimo Prikaz 1 sa zadnjim popisom stanovništva Republike Hrvatske iz 1991. godine.

Prikaz 2: Stanovništvo Republike Hrvatske prema popisu iz 1991. godine

Koliko su naši rezultati vezani uz medijsku prezentaciju žena u nesrazmjeru s popisom stanovništva, toliko su u skladu sa zastupljenošću žena u formalnim političkim institucijama. Pogledajmo primjerice Sabor - mjesto gdje se donose najvažnije političke odluke.

Prikaz 3: Zastupljenost žena u  Saboru

Prisjetimo se ponovno popisa stanovništva (Prikaz 2)!

Prilozi i akuzativ

Analizom tema spomenutih u medijima nastojale smo provjeriti istinitost teze da žene imaju više sluha za važna društvena pitanja (primjerice: socijalna skrb, ekologija, i sl.), dok su muškarci zaokupljeni borbom za vlast, ideologijom, vanjskom politikom i drugim "krupnicama".  Naime, cilj nam je ukazati na činjenicu da većina muškaraca ima drugačije prioritete u politici nego što ih ima većina žena. Oni se radije prihvaćaju "velikih tema" kao što su: monetarna i fiskalna politika, investicije i izgradnja (cesta i sl.), globalne ekonomske teme, pitanja obrane, javnog reda i sigurnosti… "Male teme" poput dječjih vrtića, obiteljske problematike, skrbi o osobama s posebnim potrebama, problemi zdravstva, ekološka pitanja i sl. područja su kojima se češće bave žene.

Za početak, pogledajmo tablicu tema  koje su, prvog listopada (1999.), najčešće spominjane. Osim ranga tema, obratite pozornost na sudjelovanje žena u prilozima i na broj osoba povezan s pojedinom temom.

Prikaz 4: Prezentacija najčešće spominjanih tema i njihovi nositelji:

U okviru aktualnih tema žene su ukupno sudjelovale (kao izravne govornice, kao osobe o kojima se govorilo i/ili su samo spomenute, odnosno citirane) u 104 priloga. Muškarci, pak, u 265 priloga.

Kad je riječ o broju osoba povezanih uz najčešće teme omjer je sljedeći: ukupno 170 žena spram ukupno 1267 muškaraca. Isto to izraženo u postotcima izgleda ovako: 13% žena spram 87% muškaraca.

Da! Izgleda nevjerojatno. Nažalost, podatci su točni.

Svi zainteresirani mogu, u Ženskoj infoteci, dobiti kompletne materijale istraživanja na uvid (i provjeru).

Kad ukupan broj tema (124), koje smo obuhvatili matricom za analizu sadržaja, svrstamo u krupne kategorije (42) onda se prvog listopada u hrvatskim medijima najčešće govorilo o: ekonomiji zemlje (14,6%), izborima  (12,4%), državnom ustroju (8,5%), događajima iz političke prošlosti (5,8%), državnim neprijateljima (2,2%), sindikatima, crkvi, vojsci i sl.  Nositelji tema su uglavnom ili isključivo muškarci; primjerice, vezano uz ekonomiju samo u 5% priloga nositeljice su žene(!). Teme kojih su žene  jedine nositeljice: mirovinski fond, zaposlenost, privatne škole, prognanici/povratnici i obitelj općenito, navedenog su dana spomenute samo jedanput (0,2%).

Pogledajmo još postotke ukupne zastupljenosti žena i muškaraca u svim analiziranim prilozima (419) te postotke žena i muškaraca kao aktivnih nositelja tema (izravno govore i/ili se o njima govori)

Prikaz 5: Ukupan broj osoba po prilogu i aktivne/i nositeljice/nositelji teme

Grafički prikaz pokazuje da u 33% priloga sudjeluju žene, a muškarci u 93% priloga. Dakle, u prilozima su muškarci zastupljeni 2.8 puta više nego žene. Ako, pak, razmotrimo omjer aktivnih nositeljica/nositelja teme (izravno govore ili se o njima govori), onda je nesrazmjer još veći; muškarci su 4 puta češće izravni nositelji tema. Osim toga, od ukupno 455 aktivnih   osoba, u analiziranom javnom prostoru samo je 55 žena, to jest 12% žena spram 88% muškaraca!

Tema ima još, ali...

Matrica za analizu sadržaja obuhvaća i teme kao što su: spolni odgoj, obrazovanje za mir, prevencijski programi u zdravstvu, kontracepcija, pobačaj, samohrane majke, nasilje nad ženama, seksualno uznemiravanje, ravnopravnost spolova i još mnoge druge. Međutim se o ovim temama uopće nije govorilo, niti ih je tko  spomenuo!

Bez namjere da vrednujemo važnost tema, želimo naglasiti potrebu za cjelovitom politikom tj. za političkom praksom koja obuhvaća sva relevantna društvena pitanja. Upravo je zato izuzetno važno da se žene pokrenu! Ženski pristup politici iziskuje drugačije oblike političkog djelovanja; naglašava se suradnja i poštivanje različitosti, čemu je dobar primjer ženska politika u nordijskim zemljama.

UMJESTO ZAKLJUČKA

Zaključak donosite Vi!

Nebrojeno su se puta u medijima mogle čuti težnje stanovništva Hrvatske i  obećanja političara o povezivanju s Europom te izjave o pripadanju europskom civilizacijskom krugu. "Želim da u rad Europske komisije bude uključen veći broj žena, a ujedno mi je cilj postići ravnotežu svih 15 nacija EU na višim pozicijama. Ta važna reforma potaknut će stvaranje uravnotežene vlade obdarene svježom vitalnošću” izjavio je za Reuters predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Uočavamo da je ravnopravnost spolova i uključivanje što većeg broja žena na političku scenu aktualna tema Europske unije.

Nažalost, rezultati našeg istraživanja ne govore u prilog takvom nastojanju. Naša se “velika” politika jednostavno ne bavi pitanjima koja se tiču žena. Istovremeno ženama je prepušteno bavljenje tzv. “malim temama”, tj. temama iz svakodnevnog života, ali i to u skučenom javnom prostoru. Marginalizacija žena u političkom životu, koja je time osigurana, održava sustav koji isključivo na temelju rodne razlike, od samog početka društvenog života jedinke, uskraćuje jednake mogućnosti za obadva spola. Budući da žena gotovo niti nema u javnom životu njihov je društveni utjecaj  marginalan do krajnih granica.

Da bi se prevladalo ovakvo stanje nužno je da žene glasuju; i to za programe koji će osigurati promjene u navedenom smislu, kao i za kandidatkinje političkih stranaka - žene.

Stoga, odvojimo vrijeme za praćenje političkih zbivanja, informirajmo se, analizirajmo političku scenu i njezine aktere. Obratimo pozornost na povezanost pred-izbornih obećanja i postojanje/nepostojanje osmišljenih mehanizama provedbe obećanog. Procijenimo zatim vjerojatnost ostvarenja istih u okviru naše zbilje - ovakve kakva doista jest, a ne onakve kakva bi mogla ili trebala biti.

Preuzmimo svoj dio odgovornosti i izborimo se za ono što nam pripada. Nitko to ne može (a niti neće) učiniti umjesto nas.

Onemogućimo manipulaciju našim glasovima i građanskim pravima!

Što dalje:

U nastavku praćenja pred-izbornih aktivnosti, upravo će stranački programi biti u središtu naše pozornosti, s naglaskom na one dijelove programa koji progovaraju o ženama i njihovom društvenom položaju. Kao i sada, ti će novi rezultati biti prezentirani našoj javnosti, osobito ženama, kako bismo im makar malo olakšali izbornu odluku.

DODATAK ZA STRPLJIVE

Svi su materijali, vezani uz istraživanje, dostupni u Ženskoj infoteci - ženskom informacijsko  dokumentacijskom   centru,   Varšavska 16, 10 000  Zagreb ili na tel. 01 4830 557.

Vaši komentari dobro su došli.

I ne zaboravimo riječi autorice (Hannah Arendt), nezaobilazne za razumijevanje politike i vjerojatno najznačajnije filozofkinje u povijesti filozofije:

"I tko se god, iz kojih god razloga, izolira i ne sudjeluje u zajedničkom djelovanju i govorenju, proigrava moć i postaje nemoćnim, bez obzira na to kolika je njegova snaga i koliko su valjani njegovi razlozi. (Arendt, Hannah;1991:162, Vita activa; Zagreb: Biblioteka August Cesarec. "

Objavljivanje je brošure ostvareno zahvaljujući financijskoj potpori Instituta Otvoreno društvo i Westminster Foundation for Democracy. Ovaj je projekt Ženske infoteke dio aktivnosti u okviru Ad hoc ženske koalicije.