|
||
PRESS-CLIPPING - travanj 2005. "Press-clipping Summary" mjesečna je brošura Ženske infoteke koja predstavlja izbor najzanimljivijih novinskih članaka pojedinog mjeseca. Mjesečne brošure popraćene su komentarom koji je, jednako kao i tekstovi pojedinih članaka, svakog mjeseca dostupan na ovim stranicama. |
||
| home
|
Opet izbori Nakon svega tri mjeseca mira, hrvatski birači ponovno se pozivaju na izbore. Ovaj puta lokalne. Premda su prema općeprihvaćenom mišljenju lokalni izbori manje važni od parlamentarnih, ovaj puta se situacija malo okrenula pa su lokalni političari (ali i oni na državnoj razini) uvidjeli važnost osvajanja bodova na lokalnoj razini i potvrđivanja statusa na državnoj. Primicanjem izbora ponovno se aktualizira pitanje žena na izbornim listama, uvođenje spolnih/rodnih kvota i nepoštivanje Zakona o ravnopravnosti spolova. Žene su, po ne znam ni sama koji puta, izgurane iz izborne utrke za čelna mjesta u lokalnoj samoupravi. Na većini stranačkih kandidacijskih lista za županijske skupštine te gradska i općinska vijeća nalazi se jedva 25 posto žena, i to uglavnom na posljednjim mjestima, čime im je u startu onemogućeno osvajanje neke funkcije. Ne bih se sada upuštala u spolno/rodno analiziranje pojedinih stranačkih kandidacijskih lista, jer, nažalost, nema neke velike razlike između pojedinih stranaka – upravo najveće stranke poput SDP-a, HDZ-a, HNS-a, HSS-a i HSP-a, imaju na svojim listama premali broj žena čime krše već spomenuti Zakon. Zanimljivo je istaknuti da su zakon poštovale uglavnom minorne stranke. Ženska mreža Hrvatske i Zeleni za Zagreb (jedna od tih minornih stranaka s paritetnim omjerom spolova na listama) uputili su Državnom izbornom povjerenstvu zahtjev da se iz izborne utrke isključe sve stranke koje na listama imaju manje od 20 posto žena. Ukoliko Izborno povjerenstvo odbije njihov zahtjev, Ženska mreža spremna je ići do Ustavnog suda. Sve ovo ukazuje na prijeku potrebu da se u Zakon u lokalnim izborima uvedu striktne kvote prema kojima bi bilo zabranjeno na listi imati manje od 40 posto pripadnica ili pripadnika određenog spola. Državni zavod za statistiku nedavno je po prvi puta objavio podatke o prosječnim plaćama zaposlenih po spolu prema kojima su muškarci 2003. godine zaradili prosječnu plaću od 4134 kune ili 11.4 posto više od žena koje su imale prosječnu plaću od 3710 kuna. Sa tom statističkom razlikom u plaćama žena i muškaraca Hrvatska je u prosjeku ostalih europskih zemalja s jednom od nižih razlika u prosječnim plaćama. U Sloveniji je, primjera radi, zabilježena prosječna razlika u plaćama od 9 posto, u Europskoj Uniji ta razlika je16 posto, dok u Njemačkoj i Slovačkoj muškarci zarađuju čak 23 posto više. Kod nas, međutim, ostaje problem čvrste podjele na muška i ženska zanimanja, pri čemu žene uglavnom rade u slabije plaćenim djelatnostima. Nadamo se kako će se i ta razlika s vremenom ublažiti. Branimira Mrak
|
|
|
|